Johanson i Tegeltija o migrantima: Svi da podnesu svoj dio tereta u ovoj zemlji

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je BiH spremna da bude partner u upravljanju migrantskom krizom, ali da ne želi i ne može da bude njen talac, niti da prihvati situaciju tzv. spavača u redovima migranata.

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je BiH spremna da bude partner u upravljanju migrantskom krizom, ali da ne želi i ne može da bude njen talac, niti da prihvati situaciju tzv. spavača u redovima migranata.

“Stav iz Bosne i Hercegovine je da BiH nosi prevelik teret migrantske krize s obzirom na svoju veličinu i broj stanovnika i da se na teritoriju BiH nalazi veći broj migranata nego što BiH može da prihvati s obzirom na svoju veličinu. Ključne stvari za rješavanja problema migracija jesu granične kontrole, readmisija onih koji ne ispunjavaju uslove da dobiju međunarodnu zaštitu, ali imaju pravo na humanitarnu pomoć. Nije moguće da samo BiH zaštitom svojih granica obezbijedi zaštitu, već i drugih zemalja treba da bude zaštita granica prije nego što se pojave na granici BiH. Proces readmisije treba ubrzati, pojednostaviti i sve ljude koji ne ispunjavaju uslove, da budu vraćeni u zemlje iz kojih su došli“, istakao je Tegeltija nakon sastanka sa Komesarom EU za unutrašnju politiku Ilvom Johanson (Ylva Johansson).

Prema njegovim riječima, tokom sastanka kome su prisustvovali i zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda i Bisera Turković, postignut je visok stepen saglasnosti u vezi sa migrantskom krizom u BiH.

Tegeltija je rekao da je novi plan upravljanja migracijama trenutno na usaglašavanju u EU. "Migracijama treba da upravljaju države, a ne oni koji zloupotrebljavaju položaj lica u pokretu", smatra Tegeltija.

Johansson je naglasila kako Evropska unija, kao blizak parnter BiH, ostaje na njenom evropskom putu pridruživanja, da da ne mogu a da ne naglase značajan napredak koji je ostvaren u tom putu te, kako je Johansson rekla, pozdravlja korake i u pravcu usvajanja legislative koja se tiče javnih nabavki, ali da su se na današnjem sastanku najviše fokusirali na pitanja migracija.

“Predstavila sam novi pakt u migracijama i azilu i novi je u EU a koji bi trebao označiti novi početak u ovoj oblasti. Čeka se saglasnost svih zemalja članica o novom principu i ima nekoliko elemenata, a jedan je da su migracije oduvijek bile prisutne i trenutno su tu i bit će i u budućnosti i potrebno je adekvatno njima upravljati“, poručila je Johansson.

Kazala je i da su se migracijski tokovi značajno promijenili.

“2015. godine je na području EU pristiglo preko dva miliona izbjeglica iz Sirije kao rezultat krizne situacije na tom području a danas se struktura migranata promijenila. Imamo manji broj regularnih dolazaka i uglavnom dolaze iz drugih zemalja i mahom nisu sve izbjeglice. Jedan od mojih prijedloga je da se migranti, odnosno osobe koje dolaze iz zemalja koje imaju nisku stopu odobravanja azila već na samim granicama tretiraju tako da se podvrgavaju procesu odobrenja azila kroz te tzv. graničćne procedure. Trebamo imati jasnu distinkciju onih koji ispunjavaju uslove za ostanak i one koji neće dobiti pozitivno rješenje i takvim ljudima je potrebno omogućiti što brži povratak u njihove zemlje porijekla“, naglasila je.

“EU ostaje snažan i pouzdan partner BiH u jačanju kapaciteta za upravljanje migracijama i ova zemlja ima dužnost da odgovori na zahtjeve migracija i važno je jačanje kapaciteta institucija za upravljanje migracijama. Svi treba da podnesu svoj dio tereta u ovoj zemlji kad je riječ o migracijama“, potcrtala je komesarke Evropske unije za unutrašnje poslove, prenosi N1.

IZ DRUGOG UGLA-SVA PRAVA ZADRŽANA  2020.

  • Facebook