Završna manifestacija otvaranja Rimske ceste na Konjuh planini


Historijski podaci i arheološka otkrića pokazuju da je Bosna i Hercegovina čak u 1. vijeku nove ere i kasnije bila interesantno područje. Kroz teritoriju naše zemlje prolazile su brojne tadašnje ceste koje su povezivale velike centre.

Jedna takva cesta otkrivena je na području planine Konjuh kod Kladnja.

Rimska cesta je najviše koristila u vojne ali i privredne svrhe. Kasnije, nakon propasti Rimskog carstva, nastavila se ova cesta koristiti i u Srednjem vijeku i za vrijeme Osmanske vladavine.

Do ovog značajnog otkrića došao je naučno-istraživački tim Filozofskog fakulteta u Tuzli koji je povodom otkrivanja novih dijelova ove ceste, jučer uz podršku italijanske nevladine organizacije CISP, italijanske razvojne agencija AICS, Općine Kladanj, JU Zaštićeni pejzaž Konjuh, JP Šume TK dd Kladanj, JU Narodno pozorište Tuzla i JU Muzej istočne Bosne Tuzla organizovao manifestaciju otvaranja Rimske ceste (Via Romana) na Konjuhu.

– Sama riječ rimska podrazumijeva staru cestu, a to je prije 2.000 godina. Današnja prezentacija ovog istraživanja je rezultat dogogodišnjeg istraživanaj i zaista je ovo jedinstven primjer da smo pronašli cestu onakvu kakva je bila prije 2.000 godina. Iako je na području BiH dobro poznat problem rimskih cesta, ovo je prvi put sada da je rimska cesta otkopana na stotine metara ceste. Ova cesta je građena odmah nakon što su Rimljani osvojili BiH. Kada su Rimljani došli u BiH oni su odmah došli sa izgradnjom cesta, zato što bez cesta nema života. Oni su izgradili pet cesta sa Jadrana i te ceste koje su prolazile kroz BiH imale su značaj što su povezivale Mediteran sa Srednjom Evropom – kazao je Enver Imamović, profesor historije i arheolog.

Dodaje da je čitavo područje današnje BiH bilo prekriveno cestama, od Une do Drine.

– To su magistralne ceste i građene su od nabijene podloge, zatim grupnog kamena, pa sitni, pa šljunak, zatim pijesak, tako da je ta cesta bila kao što je danas asfalt. Rimljani su igradili preko 500 kilometara cesta i to u kratkom vremenu. Bilo je to doba robovlasništva, na jednoj cesti je radilo po 1.000 robova kao besplatna radna snaga – istakao je profesor Imamović.

Ističe da je Rimsko carstvo bilo najveće carstvo koje je ikada postojalo na svijetu, prostiralo se od današnje Španije i Maroka na zapadu, preko čitave Evrope, Sjeverne Afrike, Bliskog Istoka, sve do Perzije, a na sjeveru od današnje Škotske, Engleske, sve do Sudana.

– Naša zemlja Bosna i Hercegovina bila je segment tog ogromnog carstva. Rimljani su imali poseban interes da grade u BiH jer smo bili bogati rudom, zlatom, bakrom, željezom. A drugo, strateške pozicije. Sve ratove koje je Rim vodio sa narodima onog vremena Evrope, išli su ovuda. Osam kilometara od današnje Srebrenice u Gradini, tamo je bilo jedno tipično rimsko, rudarsko naselje, jedinstveno u Evropi koje je potpuno istraženo koncem 19. stoljeća. Dakle, minerali, srebro, zlatko, bakar, živa, antimol, a onda područje soli. Ovdje se so eksploatirala prije 8.000 godina, Rimljani pa Turci, zato su oni dali naziv Tuzla – tuz znači so. Dakle, puno je bilo razloga da se sagradi ova cesta – rimska, koja je korištena u Srednjem vijeku 700 godina, pa su je krositili Turci preko 400 godina, pa Austrijanci, tako da je ova cesta korištena hiljadama godina – kazao je, između ostalog, profesor historije historije i arheolog Enver Imamović,

m,č..JPG
m,č..JPG
m,č..JPG